Obilježena 33. godišnjica progonstva Slunjana
„Hrvatski branitelji su prije 33 godine više od 100 dana branili Slunj od tada nadmoćnijeg agresora, a na današnji dan taj grad je bio okupiran i ljudi prognani. Na tom području su 352 žrtve Domovinskog rata i na poseban način usmjeravamo naše misli i molitve njihovim obiteljima“, poručio je ministar Medved
Danas je u Slunju dostojanstveno obilježena 33. godišnjica progonstva Slunjana, povodom koje je održan program pod nazivom “Da se ne zaboravi!”. Ovaj važan datum, koji simbolizira patnju i hrabrost hrvatskog naroda, uz brojne građane, okupio je obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, hrvatske branitelje, predstavnike udruga iz Domovinskog rata te lokalne i državne dužnosnike, kako bi se prisjetili stradanja i žrtve svih onih koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, ujedno izaslanik predsjednika Vlade, Tomo Medved poručio je da se žrtve neće zaboraviti: „Hrvatski branitelji su Slunj prije 33 godine branili od tada nadmoćnijeg agresora više od 100 dana, a na današnji je dan taj grad bio okupiran i ljudi prognani“.
Ministar Medved je naveo je da su na tom području 352 žrtve Domovinskog rata i da se "na poseban način usmjeravaju misli i molitve njihovim obiteljima“. Zahvalio je onima koji su primili prognane Slunjane i pružili im sigurnost.
Naglasio je da su ubijeni oni koji su ostali na okupiranom području smatrajući da im se neće ništa dogoditi jer ništa nisu niti skrivili i da je to "jasna slika zločinačke naravi bivše JNA i pobunjenih četnika s ovog područja“. Rekao je i da se Slunj branio u izrazito teškim okolnostima.
"Slunj je svakim danom sve ljepši, prosperitetniji i poželjniji za život. Vlada podupire taj grad i Karlovačku županiju, da se ovo područje u potpunosti obnovi i revitalizira“, zaključio je ministar Medved
Braniteljica i prognanica Ivanka Magdić je navela da mještane "ovih dana steže grlo" i da nisu bitne materijalne vrijednosti koje su uništene, nego uspomene. "Početkom studenog smo otišli s malom djecom smatrajući da odlazimo nakratko, pa nismo ponijeli te uspomene sa sobom. Nismo bili spremni za ono što će uslijediti. Nakon toga smo u Karlovcu nastojali napraviti Slunj u malom, pa smo se vratili s gotovim institucijama u Slunj nakon oslobođenja", rekla je Magdić.
Zapovjednik 1. bojne 14. domobranske pukovnije Tomo Mrkonja je istaknuo da se grad branio u okruženju s kroničnim manjkom oružja i opreme. "Teško je to objasniti onima koji to nisu iskusili“, rekao je.
Vladimir Katić, zapovjednik obrane Slunja te 58. samostalnog bataljuna Slunj i 14. domobranske pukovnije, naveo je da je neprijatelj tada napao grad iz tri pravca i da je bio nadmoćan u oružju i ljudstvu te da je čudo što je obrana potrajala više od 100 dana u okruženju bez struje i vode. Grad je branilo, rekao je, ukupno oko sedam stotina pripadnika Zbora narodne garde i policije. "Nismo imali mogućnost dostave hrane i streljiva, a naše naoružanje je bilo smiješno u odnosu na oklopne, topničke i pješadijske snage neprijatelja“, rekao je Katić.
Obilježavanju su nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Anđelka Salopek, ravnatelj VSOE brigadni general Ivan Turkalj, zamjenica županice Karlovačke županije Vesna Hajsan Dolinar, gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović te predstavnici udruga iz Domovinskog rata.
Program obilježavanja započeo je oglašavanjem sirena i crkvenih zvona, simboličnim činom koji je označio početak sjećanja na tragične događaje 1991. godine. U Gradskom parku, kod spomen obilježja dr. Franje Tuđmana, položeni su vijenci u čast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Nakon toga održana je Kolona sjećanja koja je prošla ulicama Slunja, podsjećajući na teške dane koje su Slunjani pretrpjeli tijekom Domovinskog rata. Okupljeni su potom upalivši svijeće odali počast poginulim policajcima kod spomen-ploče na zgradi FINA-e, a služena je i sveta misa za sve stradale i njihove obitelji u crkvi Presvetog Trojstva u Slunju.
U sklopu programa, u Pučkom otvorenom učilištu održana je tribina pod nazivom “Da se ne zaboravi!”, gdje su svjedočanstva i izlaganja podsjetili na važnost očuvanja povijesne istine.
Otvorena je i izložba fotografija stradanja Slunja, koja prikazuje tragediju progonstva i razaranja, ali i snagu zajedništva u obrani domovine. Dan obilježavanja obljetnice progonstva Slunjana zaključen je projekcijom dokumentarnog filma Vlade Butine “104 sumraka”, čime je dodatno naglašena važnost trajnog sjećanja na herojstvo i stradanje Slunjana.
Obilježavanje je održano u organizaciji Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Slunja, Cetingrada i Rakovice i Grada Slunja.
Obilježavanje ovog povijesnog dana u Slunju poslalo je jasnu poruku - žrtva Slunjana nikada neće biti zaboravljena. Zahvaljujući njihovoj hrabrosti i odlučnosti, danas živimo u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj.
Na današnji dan 1991. godine, nakon više od 100 dana okupacije u okruženju, bez struje i vode, neprijateljska vojska ušla je u grad Slunj, čime je započelo masovno progonstvo mještana. Tijekom Domovinskog rata, 352 osobe s tog područja položile su živote za slunjski kraj i Hrvatsku. Procjenjuje se da je više od 15.000 mještana Slunja i okolnih naselja bilo prisiljeno napustiti svoje domove. Njihov bijeg vodio ih je preko teritorija Bosne i Hercegovine, gdje su tražili sigurnost od strašnih sukoba koji su harali regijom. Ratna razaranja i okupacija ostavili su teške posljedice na infrastrukturu i krajolik ovog idiličnog dijela Hrvatske.
U kolovozu 1995. godine, u okviru vojno-redarstvene operacije Oluja, hrvatske su snage oslobodile okupirane hrvatske teritorije. Slunj je bio među tim područjima koja su oslobođena nakon hrabre borbe hrvatskih vojnika i policije što je omogućilo povratak prognanog stanovništva na svoja ognjišta.
foto: MViEP