Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA I INŽENJERA U GRADITELJSTVU

Na temelju članka 9. stavka 1. podstavka 1. i članka 20. stavka 2. Zakona o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu ("Narodne novine", broj 47/98) Skupština hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu na sjednici održanoj 12. prosinca 1998. godine donijela je

STATUT

HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I INŽENJERA
U GRADITELJSTVU

Ovim se statutom pobliže uređuje ustrojstvo Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (dalje u tekstu: Komora), oblici udruživanja ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave, postupka upisa u Imenik i Upisnik Komore, način vođenja Imenika i Upisnika, strukovni zadaci i stručni smjer ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, stegovni postupak za utvrđivanje povrede dužnosti i ugleda ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera, tijela za pokretanje i vođenje stegovnog postupka, ustrojstvo stručne službe Komore, te druga pitanja važna za njezine članove, ako nije drukčije određeno Zakonom o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

(1) Komora, u skladu s Ustavom, Zakonom o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu i drugim propisima te ovim statutom, Kodeksom strukovne etike i drugim općim aktima Komore unapređuje arhitektonsku i inženjersku djelatnost u cilju zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.

(2) Komora osobito:

1. čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera te osigurava uvjete za pravilno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata,

2. nadzire ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere, zajedničke urede, projektantska društva odnosno druge pravne osobe u kojima ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove u skladu sa zakonom,

3. skrbi o trajnom stručnom uzdizanju svojih članova i kandidata za članove Komore, te s tim u vezi uspostavlja i unapređuje razne oblike stručne i znanstvene suradnje s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ministarstvo), upravnim tijelima, fakultetima, udrugama arhitekata i/ili inženjera itd.,

4. razvija strukovnu etiku,

5. prati i proučava odnose i pojmove, uključujući i stanje u graditeljstvu koje se od interesa za uređenje, položaj i rad te unapređuje arhitektonske i inženjerske djelatnosti,

6. izvješćuje Hrvatski državni Sabor te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, po vlastitom poticaju ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja graditeljstva te s tim u svezi zaštite okoliša i zaštite i očuvanja kulturne baštine, zaštite okoliša od razaranja građenjem,

7. promiče materijalne i druge interese ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera,

8. brine za položaj i prava umirovljenih ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera,

9. uspostavlja i razvija suradnju s drugim komorama arhitekata i/ili inženjera i međunarodnim organizacijama arhitekata i/ili inženjera, kao i drugim profesionalnim organizacijama i udrugama.

U postupcima za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenika ovlaštenih inženjera, za obnovu postupka upisa te u drugim slučajevima u kojima odlučuju o pravima i obvezama ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera i projektantskih društava, osim ako Zakonom, ovim statutom ili drugim općim aktom Komore nije drugačije određeno, ovlaštena tijela Komore odlučuju primjenjujući na odgovarajući način pravila Zakona o općem upravnom postupku.

(1) Pravo na obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima, a prema stručnom smjeru u svojstvu odgovorne osobe i pravo uporabe strukovnih naziva "ovlašteni arhitekt" ili "ovlašteni inženjer" stječe se upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenik ovlaštenih inženjera.

(2) U povodu svakog upisa izdaje se ovlaštenom arhitektu i/ili ovlaštenom inženjeru rješenje i arhitektonska odnosno inženjerska iskaznica (dalje u tekstu: iskaznica).

(3) Iskaznica sadržava naziv "Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu", znak Komore, naznaku "arhitektonska iskaznica" odnosno "inženjerska iskaznica", broj iskaznice koji odgovara broju upisa u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno Imenicima ovlaštenih inženjera, naznaku "ovlaštenih arhitekata" odnosno "ovlašteni inženjer", ime, prezime, datum i mjesto rođenja, akademski stupanj, stručni smjer i sjedište ureda ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera, njegovu fotografiju i potpis i datum izdanja. Ako je ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer član projektantskog društva ili ako radi u tom društvu, odnosno ako radi u drugoj pravnoj osobi, iskaznica treba sadržavati i podatke o društvu, odnosno drugoj pravnoj osobi te statusu ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera u istoj.

(4) Iskaznica se ovjerovljuje pečatom Komore, otisnutim tako da zahvaća donji desni dio fotografije ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera, te potpisom predsjednika Komore.

(5) Promijeni li se bilo koji podatak u iskaznici, ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer je dužan bez odgode zatražiti izdavanje nove iskaznice.

(6) Prestane li za obavljanjem poslova ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer je dužan iskaznicu vratiti Komori.

(7) Troškove izdavanja iskaznice snosi ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer.

(8) Odluku o veličini i obliku iskaznice donosi Upravni odbor.

(1) Zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenike ovlaštenih inženjera podnosi se Komori odnosno Odboru za upis u određeni Imenik.

(2) U zahtjevu arhitekt ili inženjer koji samostalno obavlja poslove, treba naznačiti mjesto u kojem namjerava otvoriti ured odnosno ured u kojemu će arhitekt ili inženjer raditi.

(3) Uz zahtjev, pored propisanog člankom 26. stavkom 2. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, treba priložiti dokaze da osoba koja traži upis ispunjava propisane uvjete za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja ili poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata. Ako arhitekt ili inženjer namjerava raditi u nekom projektantskom društvu, zahtjevu valja priložiti dokaz o tome da će arhitekt odnosno inženjer steći status člana odnosno da će se zaposliti u tom društvu ako mu se odobri upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno u jedan od Imenika ovlaštenih inženjera.

(4) O zahtjevu odlučuju Odbori za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i Komora ovlaštenih inženjera.

(5) Protiv rješenja Odbora iz stavka 4. ovog članka kojim je odbijen zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno Imenik ovlaštenih inženjera podnositelj zahtjeva ne može izjaviti žalbu, ali može pokrenuti upravni spor.

(6) Upravni spor pokreće se u roku 30 dana od dana dostave rješenja iz stavka 5. ovog članka tužbom pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

(1) Pri odlučivanju o zahtjevu, za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno Imenik ovlaštenih inženjera Komora može zatražiti od podnositelja zahtjeva da dopuni dokaze o svom pravu na upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno Imenik ovlaštenih inženjera.

(1) Djelomično školovanje i praksa na jednoj vrsti, strukovnih zadataka malom broju ili jednostavnim strukovnim zadacima ne može se priznati kao uvjet za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera.

(2) Savladana nastava arhitekata iz predmeta proračuna konstrukcija, projektiranja instalacija ili geodezije ne kvalificira arhitekta za upis u Imenik druge struke ili za rad strukovnih zadataka razreda kojeg je član.

(3) Savladana nastava inženjera iz pojedinih predmeta arhitekture, prostornog uređenja ili druge inženjerske struke, ne kvalificira inženjera za upis u Imenik druge struke ili za rad izvan strukovnih zadataka razreda kojeg je član.

(4) Iznimno, arhitekt ili inženjer može biti upisan u Imenik druge struke ako kvalitetom radova dokaže da je stekao praksu za strukovne zadatke razreda kojeg želi biti član. Odluku o tome donosi Odbor za upis u određeni Imenik.

(5) Pravo na upis u Imenik ovlaštenih arhitekata za stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata ima i osoba koja je diplomirala na odgovarajućoj visokoj školi iz područja biotehničkih znanosti te stekla zvanje diplomiranog inženjera agronomije - uređenja krajobraza

Osobi koja ne ispunjava uvjete iz članka 26. stavka 5. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, može se odobriti upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera, uz pisanu preporuku tri ovlaštena arhitekta ili ovlaštena inženjera, ako je najmanje deset godina radila u struci na strukovnim zadacima određenog stručnog smjera i ako položi ispit prema posebnom programu koji donosi Skupština Komore.

Postupak u povodu zahtjeva za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno Imenik ovlaštenih inženjera prekinut će se ako je protiv podnositelja zahtjeva otvorena istraga zbog kaznenog djela koji bi ga činilo nedostojnim za obavljanje arhitektonskih ili inženjerskih poslova ili ako je protiv njega iz istog razloga pokrenut stegovni postupak u tijelu ili pravnoj osobi u kojoj radi ili koje je član.

Ako Odbor za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera ne donese rješenje o urednom zahtjevu u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, a ne postoje razlozi za odgodu upisa, podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor kao da je zahtjev odbijen. U tom slučaju postupak pred Upravnim sudom je hitan.

(1) Ako se poslije odobrenog upisa sazna da podnositelj nije ispunjavao uvjete propisane za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera, upisni će se postupak obnoviti na poticaj stegovnog tužitelja, Upravnog odbora ili ministra prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.

(2) U postupku obnove primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe koje važe za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera.

(3) Na temelju provedenog postupka odlučit će se rješenjem ostaje li ranija odluka o upisu na snazi ili se ukida i određuje brisanje arhitekta, odnosno inženjera iz Imenika ovlaštenih arhitekata ili Imenika ovlaštenih inženjera.

Na postupak brisanja iz Imenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog statuta o obnovi upisnog postupka.

(1) Komora vodi ove imenike i upisnike:

1. Imenik ovlaštenih arhitekata

2. Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva

3. Imenik ovlaštenih inženjera geodezije

4. Imenik ovlaštenih inženjera strojarstva

5. Imenik ovlaštenih inženjera elektrotehnike

6. Upisnik zajedničkih ureda

7. Upisnik projektantskih društava.

(2) Imenici i upisnici iz prethodnog stavka ukoričene su knjige, ako ovim statutom ili drugim općim aktima Komore nije drugačije uređeno. Stranice tih knjiga označavaju se rednim brojevima, a listovi prošivaju jamstvenikom. Svaki upisnik i imenik ima rubrike utvrđene ovim statutom ili posebnim općim aktom Komore.

(3) Svaki imenik i upisnik, ako posebnim općim aktom Komore nije drugačije određeno, ovjerovljuje predsjednik Komore, naznačujući na gornjem dijelu posljednje stranice knjige ukupan broj stranica i datum ovjere te potpisujući ovjeru i stavljajući žig Komore u vosku preko završnih krajeva jamstvenika.

(4) Imenici uz desni rub imaju vidljivo u stupnjevitom poretku naznačena velika slova abacede, i to tako da se prvo slovo abecede nalazi na gornjem desnom rubu, a posljednje na donjem rubu knjige. Stranice imenika obilježavaju se rednim brojevima za svako slovo posebno. Osim slova hrvatske abecede, imenici sadržavaju i posebna slova drugim europskih latiničnih abeceda koje se češće javljaju u praksi.

(5) Na početku svake stranice upisnika ili imenika, ako posebnim općim aktom Komore nije drugačije određeno naznačuje se kalendarska godina. S upisima u novoj kalendarskoj godini započinje se uvijek na novoj stranici.

(6) Stranice upisnika i imenika, ako posebnim općim aktom Komore nije drugačije određeno, podijeljene su na okomite stupce s rubrikama za pojedince upise. Prvi stupac je uvijek stupac upisa rednog broja upisa.

(7) U upisnicima se, ako posebnim općim aktom Komore nije drugačije određeno, svaki upis vodoravno podcrtava.

(8) Upis u imenik unosi se u prvu slobodnu rubriku slova u imeniku koje odgovara početnom slovu prezimena arhitekte ili inženjera, odnosno tvrtke društva. Imenik se smatra ispunjenim kad se ispuni bilo koje slovo u imeniku.

(9) Imenici i upisnici mogu se voditi i na računalu.

(10) Vođenje imenika i upisnika uredit će se posebnom odlukom Upravnog odbora Komore.

U Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenike ovlaštenih inženjera upisuje se:

1. ime i prezime arhitekta ili inženjera

2. jedinstveni matični broj građana

3. dan i mjesto rođenja

4. dan upisa

5. broj i datum rješenja o upisu

6. sjedište ureda

7. stručni smjer ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera

8. status arhitekta ili inženjera u projektantskom društvu odnosno drugoj pravnoj osobi koja nije osnovna kao projektantsko društvo (član, u radnom odnosu, položaj)

9. članstvo u zajedničkom uredu

10. promjene nastale tijekom obavljanja arhitektonskih ili inženjerskih poslova te brojevi i datumi rješenja na osnovi kojih su te promjene uslijedile,

11. dan i razlog brisanja iz Imenika s brojem i datumom rješenja na temelju kojeg je određeno brisanje iz Imenika,

12. ime preuzimatelja ureda u slučaju iz točke 11. ovog stavka s brojem i datumom rješenja na temelju kojeg je postavljen preuzimatelj,

13. zabilježba o pokretanju postupka za obnovu upisnog postupka s brojem i datumom rješenja na temelju kojeg je zabilježba unesena,

14. zabilježba o mirovanju i prestanku članstva u Komori odnosno obavljanju arhitektonskih ili inženjerskih poslova s brojem i datumom rješenja na temelju kojeg je zabilježba unesena,

15. zabilježba o pokretanju stegovnog postupka s podacima o aktu na temelju kojeg je postupak pokrenut i

16. podaci o dužnostima u tijelima Komore te njihovo trajanje.

Ustroj i vođenje Upisnika zajedničkih ureda uredit će Upravni odbor posebnom odlukom.

Ustroj i vođenje Upisnika projektantskih društava uredit će Upravni odbor posebnom odlukom.

(1) Osim imenika i upisnika navedenih u članku 13. ovog Statuta, Komora vodi u posebnom spisu evidenciju osobnih podataka o svakom ovlaštenom arhitektu i ovlaštenom inženjeru, projektantskom društvu i zajedničkom uredu.

(2) Komora vodi i posebnu evidenciju o stegovnim postupcima i evidenciju o članovima ispisanim iz Imenika.

(3) Upravni odbor Komore donijet će posebnu odluku o sadržaju i načinu vođenja evidencije iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Ovlašteni arhitekt se upisuje u jedan od stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih arhitekata:

1. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata,

2. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata - urbanista,

3. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata unutarnje arhitekture,

4. Stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata.

(1) Stručni smjerovi ovlaštenih arhitekata određeni su prema strukovnim zadacima:

- Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta su arhitektonsko-oblikovno, tehničko i gospodarsko projektiranje. Ovlašteni arhitekt može pružati stručne usluge svih stručnih smjerova arhitekture.

- Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta urbanista su izrada urbanističkih i prostornih planova, (organizacija njihove provedbe i oblikovanje okoliša).

- Strukovni zadaci ovlaštenog krajobraznog arhitekta su planiranje, projektiranje, uređenje krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih područja, zaštita i planski sustavno uzdržavanje krajobraza i ostvarenja krajobrazne arhitekture, utemeljenih na biotehničkim, umjetničkim, gospodarskim i ekološkim spoznajama i postupcima.

(2) Strukovni zadaci ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata - urbanista, ovlaštenih arhitekata unutarnje arhitekture i ovlaštenih krajobraznih arhitekata iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju:

1. izradu prostornih i urbanističkih planova, idejnih rješenja, idejnih projekata i programskih skica, glavnih projekata i izvedbenih projekata,

2. izradu programa za projektiranje i gradnju te praćenje njihove provedbe,

3. savjetovanje i zastupanje investitora i njihovih interesa u pitanjima koja se odnose na: planiranje, projektiranje, izbor izvoditelja, koordiniranje, ugovaranje radova, organiziranje i izvođenje projekata,

4. planiranje, koordiniranje i organiziranje gradnje,

5. nadzor nad građenjem, obračunavanje i preuzimanje izvedenih radova,

6. provedbu stručnih mjerenja i ispitivanja,

7. kontroliranje zgrada i pogona u radu,

8. izradu mišljenja, studija, procjena i proračuna, stručna kontrola dokumentacije,

9. izradu troškovnika s dokaznicom mjera i nadzor nad izvedbom s obračunom izvedenih radova, prema tim dokumentima.

10. Stručni zadaci ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog krajobraznog arhitekta obuhvaćaju i sudjelovanje u planiranju krajolika, planiranju gradova, regionalnom planiranju i zaštiti okoliša.

(3) Strukovni zadaci obuhvaćaju poslove prema Pravilniku o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

(4) Strukovni zadaci odgovaraju definiciji i klasifikacijskim oznakama Pravilnika o utvrđivanju znanstvenih područja (Narodne novine, broj 29/97) - za Grane 2.01.01. do 2.01.05., Polja 2.01 Arhitektura i urbanizam, u okviru Područja tehničkih znanosti. Za krajobrazne arhitekte strukovni zadaci odgovaraju oznakama za Granu 4.01.05., Polja 4.01. Agronomija u okviru Područja biotehničkih znanosti.

Ovlašteni inženjer građevinarstva se upisuje u jedan od stručnih smjerava u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva:

1. Stručni smjer ovlaštenih inženjera građevinarstva - geotehničara

2. Stručni smjer ovlaštenih inženjera građevinarstva - konstruktora

3. Stručni smjer inženjera građevinarstva za organizaciju građenja

4. Stručni smjer inženjera građevinarstva za prometnice

5. Stručni smjer inženjera građevinarstva za vodogradnje

(1) Strukovni zadaci ovlaštenog inženjera građevinarstva po stručnom smjeru za svako tehničko područje jesu:

1. Oblikovno, tehničko i gospodarsko projektiranje građevina i konstrukcijskih dijelova građevine.

2. Izrada programa, studija, planova i projekata.

3. Savjetovanje i zastupanje investitora i njihovih interesa u poslovima planiranja, projektiranja, izbora izvoditelja, organiziranja i izvođenja projekata.

4. Planiranje, koordiniranje i organiziranje gradnje.

5. Nadzor nad građenjem.

6. Obračunavanje i preuzimanje izvedenih radova.

7. Provedba stručnih tehničkih ispitivanja i mjerenja.

8. Kontrola ponašanja građevina u uporabi.

9. Stručna kontrola projekata.

10. Izradu troškovnika s dokaznicom mjera i nadzor nad izvedbom s obračunom izvedenih radova, prema tim dokumentima.

(2) Ovlašteni inženjer građevinarstva može obavljati djelatnosti jednog ili više stručnih smjerova.

(1) Ovlašteni inženjer geodezije se upisuje u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije. Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ima samo jedan stručni smjer.

(2) Stručna djelatnost ovlaštenog inženjera geodezije obuhvaća:

1. Određivanje veličine i oblika Zemlje i izmjera svih podataka potrebnih za definiciju veličine, položaja, oblika i obrisa bilo kojeg dijela Zemlje.

2. Pozicioniranje objekata u prostoru i pozicioniranje i nadgledanja fizičkih osobina, struktura i građevinskih radova na zemlji, iznad ili ispod njene površine.

3. Određivanje položaja granica privatnog i javnog zemljišta, uključujući unutardržavne i međudržavne granice te registracija tih zemljišta u odgovarajućim registracijama.

4. Oblikovanje, uspostava i upravljanje sustavima zemljišnih i geografskih podataka, te prikupljanje, pohranjivanje, analiza i rukovanje podacima u tim sustavima.

5. Geodetsko proučavanje prirodnog i društvenog okoliša, izmjera zemljišnih i morskih resursa i upotreba tih podataka u planiranju i razvoju gradskih, seoskih i regionalnih područja.

6. Geodetsko planiranje, razvoj i promjene vlasništva, bilo gradskog ili seoskog, bilo zemljišta ili građevina.

7. Geodetski poslovi vrednovanja posjeda i upravljanja, bilo gradskim ili seoskim posjedima bilo zemljištem ili građevinama, odnosno njihovim dijelovima.

8. Geodetsko planiranje, izmjera i upravljanje geodetskim radovima na gradilištima, uključujući i procjenu troškova, izradbu troškovnika, organizaciju i izvođenje geodetskih radova.

9. Izradba planova, karata, datoteka, grafikona i izvještaja.

(3) Stručni zadaci ovlaštenih inženjera geodezije obuhvaćaju:

1. Projektiranje i postavljanje točaka geodetske osnove s određivanjem njihova položaja i visine terestričkim i satelitskim metodama.

2. Topografska izmjera zemljišta fotogrametrijskim, terestričkim i satelitskim metodama s izradbom planova i karata za potrebe uređenja prostora, zaštite okoliša i projektiranja u graditeljstvu.

3. Detaljna izmjera posjedničkih i vlasničkih odnosa na zemljištu za potrebe katastra i zemljišno-knjižne evidencije, fotogrametrijskim, terestričkim i satelitskim metodama.

4. Geodetska izmjera s izradbom propisane dokumentacije za provođenje agrarnih operacija, uređenja i izvlaštenja zemljišta.

5. Prijenos projekata u položajnom smislu na teren, na osnovi izrađene projektne dokumentacije, te izrada elaborata o iskolčenju.

6. Praćenje i nadzor tijekom izgradnje položajnih karakteristika građevinskih i drugih objekata prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji, odnosno njihovih dijelova, te izradba elaborata za unos u službene evidencije.

7. Geodetsko snimanje izvedenog stanja nakon izgradnje objekata, odnosno njihovih dijelova te izradba elaborata za unos u službene evidencije.

8. Geodetsko snimanje podzemnih i nadzemnih instalacija i vodova s izradbom odgovarajuće tehničke dokumentacije za unos u službene evidencije.

9. Praćenje (u položajnom smislu) utjecaja građevina na prostor i praćenje promjena njihovih položajnih karakteristika tijekom eksploatacije (deformacije i pomaci), u cilju održavanja građevine.

10. Izradba općih topografskih i tematskih karata, kao podloga za projektiranje.

11. Izradba tehničke dokumentacije za očuvanje i obnovu objekata kulturnog i graditeljskog nasljeđa.

12. Sudjelovanje u projektantskim timskim radovima za izradu vodno gospodarskih osnova i rješenja na problematici ekologije i zaštite voda.

13. Osnivanje i uspostava digitalnih (topografskih i tematskih) baza podataka.

14. Savjetodavne, projektantske i usluge vještačenja iz geodetskih djelatnosti.

15. Organiziranje tečajeva, seminara te vršenje nadzora nad poslovima u geodetskom gospodarstvu.

(1) Ovlašteni inženjer strojarstva se upisuje u jedan od stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih inženjera strojarstva:

1. Stručni smjer ovlaštenih inženjera strojarstva za termoenergetska postrojenja,

2. Stručni smjer ovlaštenih inženjera strojarstva za skladištenje i prijenos plinovitih i tekućih tvari,

3. Stručni smjer ovlaštenih inženjera strojarstva za grijanje, ventilaciju, klimatizaciju, rashladnu tehniku, pripremu i obradu vode,

4. Stručni smjer ovlaštenih inženjera strojarstva za procesna i ostala postrojenja.

(2) Inženjeri brodogradnje, rudarstva i kemijske tehnologije koji stvarno obavljaju stručne zadatke iz članka 24. mogu se upisati u jedan od stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih inženjera.

Strukovni zadaci ovlaštenih inženjera strojarstva prema stručnom smjeru za svako tehničko područje jesu:

1. tehničko, tehnološko i gospodarsko projektiranje strojarskih sustava i dijelova sustava građevina,

2. izrada studija, programa i projekata,

3. nadzor nad izvedbom,

4. provedba tehničkih ispitivanja i mjerenja,

5. kontrola sustava u korištenju,

6. stručna kontrola dokumentacije.

Ovlašteni inženjer elektrotehnike se upisuje u jedan od stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih inženjera elektrotehnike:

1. Stručni smjer ovlaštenih inženjera elektrotehnike,

2. Stručni smjer ovlaštenih inženjera elektrotehnike za elektroenergetiku,

3. Stručni smjer ovlaštenih inženjera elektrotehnike za informacijsku i telekomunikacijsku tehniku.

Strukovni zadaci ovlaštenih inženjera elektrotehnike prema stručnom smjeru za svako tehničko područje jesu:

1. tehničko, tehnološko i gospodarsko projektiranje elektrotehničkih, svjetlotehničkih i zaštitnih sustava u graditeljstvu,

2. savjetovanje i zastupanje investitora i njihovih interesa u pitanjima koja se odnose na planiranje, projektiranje, izbor opreme i izvoditelja radova te organizaciju i izvođenje projekata,

3. izrada studija, programa i projekata te izrada mišljenja, procjena i proračuna,

4. nadzor nad izvedbom, obračunavanje i preuzimanje izvedenih radova,

5. provedba tehničkih ispitivanja i mjerenja,

6. kontrola elektrotehničkih sustava u korištenju,

7. stručna kontrola dokumentacije i nostrifikacija dokumentacije.

(1) Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ima pravo birati i biti biran u tijela Komore.

(2) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri koji su izabrani u Skupštinu Komore dužni su prisustvovati sjednicama Skupštine. Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri koji su izabrani u druga tijela Komore dužni su prisustvovati sjednicama tih tijela.

(3) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri su dužni postupati u skladu sa zaključcima tijela Komore.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer je dužan na zahtjev tijela komore davati bez odgode podatke i obavijesti koje se odnose na njegovo držanje i rad u obavljanju arhitektonskih ili inženjerskih poslova.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer dužni su plaćati Komori članarinu i ostala davanja koje utvrde tijela Komore i razrede.

(1) Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inžeenjeri dužni su arhitektonske i inženjerske poslove obavljati stvarno i stalno.

(2) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su obavljati poslove savjesno, u skladu sa zakonom, pravilima struke, prihvaćenim dostignućima znanosti i Kodeksom strukovne etike.

(3) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su poštivati autorska prava.

(4) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri ne smiju obavljati poslove koji su nespojivi s arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću.

(1) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri imaju pravo i dužnost u okviru zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve potrebne radnje koje po njihovoj ocjeni mogu koristiti investitoru kojem pružaju stručne usluge.

(2) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su nastaviti s pružanjem stručne usluge i nakon što otkažu pružanje stručne usluge, ako je to potrebno kako bi se investitoru otklonila kakva šteta, ali najviše 30 dana nakon otkaza pružanja stručne pomoći, odnosno raskida ugovora.

(3) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su nakon raskida ugovora ili obavljenog posla predati investitoru, na njegov zahtjev, sve njegove isprave i svu dokumentaciju.

(1) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri smiju potpisati i staviti svoj pečat samo na one projekte i drugu dokumentaciju koju su sami izradili, odnosno koja je izrađena pod njihovim vodstvom. Ugovor zaključen s investitorom temeljem kojeg je izrađen taj projekt ili druga dokumentacija mora se prijaviti Komori.

(2) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri su dužni na projektu izrađenom sa suradnicima navesti imena suradnika.

Državna tijela, pravne i fizičke osobe koje imaju javne ovlasti dužni su ovlaštenom arhitektu i ovlaštenom inženjeru dati podatke koji su mu potrebni u obavljanju poslova u konkretnom zadatku po nalogu investitora, ako to nije u protivnosti s dužnošću čuvanja službene ili profesionalne tajne.

Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri ne smiju biti pozvani na kaznenu odgovornost za stručno mišljenje izraženo u pružanju pomoći u postupku pred sudom ili drugim tijelima državne vlasti.

(1) Svaki ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mora imati pečat ureda u kojemu radi. Pečat mora sadržavati oznaku "ovlašteni arhitekt" ili "ovlašteni inženjer", podatke o imenu i prezimenu, postignutom akademskom stupnju (dr. sc. ili mr. sc.), stručni smjer, te adresu ureda. Ako ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer radi u zajedničkom uredu ili projektantskom društvu odnosno drugoj pravnoj osobi pečat mora sadržavati oznaku da je riječ o zajedničkom uredu odnosno druge pravne osobe.

(2) Ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer čiji je ured na području na kojem je pored hrvatskog u služenoj uporabi i koji drugi jezik može u svom pečatu uz oznaku "ovlašteni arhitekt" ili "ovlašteni inženjer" imati i prijevod te riječi na tom drugom jeziku, u skladu s posebnim propisom.

(1) Ploča s nazivom ureda može biti istaknuta samo pored ulaza u zgradu u kojoj je ured smješten, te pored ulaza u stan ili poslovne prostorije u zgradi u kojoj se ured nalazi. Ako ovim statutom nije drugačije određeno, ploča smije sadržavati oznaku "ovlašteni arhitekt" ili "ovlašteni inženjer" te ime i prezime ovlaštenog arhitekta i/ili ovlaštenog inženjera, odnosno oznaku da je riječ o zajedničkom uredu ili skraćenu tvrtku projektantskog društva, i stručni smjer.

(2) Uredi ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera na području jedinica lokalne smaouprave u kojima je pored hrvatskog u službenoj uporabi i koji drugi jezik smiju na svojoj ploči imati i prijevod riječi "ovlašteni arhitekt" odnosno "ovlašteni inženjer" na taj jezik.

(3) Ploča s imenom ureda po svojem izgledu, veličini ili obliku ne smije imati reklamno obilježje.

(1) O promjeni mjesta sjedišta ureda dužan je ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer dopisom obavijestiti Komoru najkasnije 30 dana prije namjeravanog preseljenja odnosno otvaranja. Obavijest treba sadržavati podatke o adresi novog sjedišta ureda.

(2) U istom roku ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer je dužan dopisom obavijestiti Komoru i o svakoj drugoj promjeni u imenu ureda.

(3) Ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer koji je preselio sjedište svog ureda smije na mjestu prijašnjeg sjedišta ostaviti obavijest o preseljenju ureda.

(1) Ako ovlaštenom arhitektu odnosno ovlaštenom inženjeru članstva u Komori miruje prema Zakonu o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, tijelo koje je donijelo rješenje o mirovanju postavit će mu na njegov prijedlog privremenog zamjenika iz redova ovlaštenih arhitekata odnosno ovlaštenih inženjera, ponajprije onih koji imaju ured u istom mjestu. Ukoliko do dana donošenja rješenja o mirovanju ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer ne predloži privremenog zamjenika, njega određuje tijelo koje donosi rješenje o mirovanju.

(2) O postavljanju privremenog zamjenika odlučuje se rješenjem o mirovanju članstva u Komori.

(3) Privremeni zamjenik ima sva prava koja je imao ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer kojeg zamjenjuje i bez suglasnosti stranaka (investitora, naručitelja)

(4) Rješenje kojim ovlaštenom arhitektu odnosno ovlaštenom inženjeru prestaje mirovanje, razriješit će se dužnosti njegov privremeni zamjenik.

(5) Privremeni zamjenik posluje za račun ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera kojeg zamjenjuje. Privremeni zamjenik ima pravo na nagradu za svoj radu u skladu s odredbama Pravilnika o cijenama usluga.

(1) Ako ovlaštenom arhitektu i/ili ovlaštenom inženjeru prestane pravo na obavljanje poslova, Upravni odbor određuje mu po prijedlogu pojedinog razreda, preuzimatelja ureda iz redova ovlaštenih arhitekata odnosno ovlaštenih inženjera istim rješenjem kojim utvrđuju da mu je prestalo pravo uz obavljanje poslova.

(2) Preuzimatelj je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke (investitora, naručitelja) da je njihov prijašnji izvršitelj (ovlašteni arhitekt/inženjer) izgubio pravo obavljanja poslova i staviti im na raspolaganje sve projekte i drugu dokumentaciju.

(3) Preuzimatelj je ovlašten i dužan pružati strankama stručnu uslugu bez suglasnosti te savjesno obavljati poslove koji se moraju obaviti, sve dok stranke ne preuzmu od njega vođenje određenog projektnog zadatka odnosno stručne usluge ili dok ne nastupe pravne posljedice otkaza pružanja stručne usluge, odnosno raskida ugovora.

(1) Kada zbog smrti prestane pravo na obavljanje poslova, supružnik odnosno, posredno, drugi najbliži srodnici umrlog ovlaštenog arhitekta i/ili ovlašenog inženjera imaju pravo prednosti predložiti Upravnom odboru Komore preuzimatelja ureda (pravo prezentacije). Upravni odbor Komore dužan je taj prijedlog uzeti u obzir pri donošenju odluke o postavljenju preuzimatelja.

(2) Ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjeri su u načelu dužni prihvatiti imenovanje za zamjenika odnosno preuzimatelja ureda, osim u slučaju iz stavka 1. ovog članka.

Preuzimajući rad u svoje ime i za svoj račun. Sve radnje koje obavi u pružanju stručne usluge preuzete stranke (alt. naručitelja) obračunava se strankama (alt: naručiteljem) u svoju korist, no pri tome je dužan snositi razmjeran dio troškova takva poslovanja.

(1) Nakon dovršene likvidacije poslova ureda bivšeg ovlaštenog arhitekta i/ili ovlaštenog inženjera preuzimatelj predaje čisti prihod u gotovu novcu i preostale naplaćene tražbine s ispravama koje se odnose na potraživanje bivšem ovlaštenom inženjeru odnosno njegovim naseljednicima.

(2) Preuzimatelj ureda ugovara s bivšim ovlaštenim arhitektom i/ili ovlaštenim inženjerom odnosno s njegovim nasljednicima uvjete likvidacije ureda. Ako taj ugovor ne bude sklopljen u primjerenom roku, uvjete za izvršenje likvidacije ureda utvrdit će predsjednik Komore. Protiv rješenja predsjednika žalba se može podnijeti Upravnom odboru u roku petnaest dana. Žalba protiv rješenja kojim su utvrđeni uvjeti likvidacije ureda ne odgađa njegovo izvršenje.

(3) Preuzimatelj je dužan nakon završene likvidacije podnijeti izvješće Komori.

(1) Skupštinu Komore čini po petnaest predstavnika svakog strukovnog razreda izabranih na sjednicama razreda.

(2) Mandat članova Skupštine traje četiri godine, odnosno do izbora novih članova.

(1) Skupština se može održati i donositi pravovaljane odluke ako su na njoj nazočne natpolovične većine predstavnika svakog razreda.

(2) Odluka Skupštine donesena je ako su za nju glasovale natpolovične većine nazočnih predstavnika svakog razreda.

(3) Član Skupštine kojem je pravomoćnom odlukom izrečena mjera zabrane obavljanja poslova na određeno vrijeme nema pravo sudjelovati u radu Skupštine.

(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovog članka razred ne izabere do dana održavanja Skupštine drugog predstavnika i o tome ne obavijesti Komoru, odredbe ovog Statuta o broju članova Skupštine i o kvorumu prilagođuju se smanjenom broju članova.

(1) Redovite sjednice Skupštine održavaju se najmanje jednom godišnje. U slučaju potrebe može se zakazati izvanredna sjednica Skupštine prema članku 8. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

(2) Sjedinice Skupštine održavaju se u Zagrebu, osim ako sama Skupština na ranijoj sjednici ne odredi da se sjednica održi u kojem drugom mjestu.

(1) Poziv na sjednicu Skupštine upućuje se članovima Skupštine najkasnije petnaest dana prije dana održavanja sjednice.

(2) U pozivu za sjednicu Skupštine treba naznačiti prijedlog dnevnog reda sjednice, mjesto njena održavanja i vrijeme početka rada.

(3) Uz poziv za sjednicu Skupštine članovima se dostavljaju svi materijali pripremljeni za Skupštinu ako Poslovnikom o radu Skupštine nije drugačije određeno.

(1) Skupština pored određenog u Zakonu o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu:

1. donosi Pravilnik o naknadi potrebnih troškova članovima Komore i drugim osobama

2. donosi Pravilnik o uporabi naplaćenih novčanih kazni i troškove postupka

3. donosi Pravilnik o upisu u Imenik komore osoba koje ne ispunjavaju uvjete za upis u komoru (čl. 26. stavak 4. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu)

4. donosi Pravilnik o počasnim članovima Komore

5. donosi Pravilnik o organizaciji i provođenju natječaja iz područja arhitekture i urbanizma

6. donosi Pravilnik o radu Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda

7. donosi Pravilnik o skrbi

8. donosi Pravilnik o trajnom stručnom i znanstvenom usavršavanju

9. bira i razrješava predsjednika Komore i zamjenike predsjednika Komore

10. bira i razrješava dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika i najmanje po pet članova Stegovnog suda, Višeg stegovnog suda, te stegovnog tužitelja i najmanje tri njegova zamjenika

11. bira članove Nadzornog odbora

12. utvrđuje članove Upravnog odbora koje su izabrali strukovni razredi

13. odobrava prihode i rashode komore

14. raspravlja i odlučuje o svim pitanjima koja se tiču obavljanja arhitektonske i inženjerske djelatnosti i položaja arhitekata i inženjera,

15. razmatra i zauzima stajalište o izvješćima Upravnog odbora o radu za proteklo razdoblje, te daje razrješenje Upravnom odboru,

16. razmatra izvješće Nadzornog odbora

17. odlučuje i o drugim pitanjima koja su stavljena na dnevni red sjednice

(2) Po potrebi Skupština može donijeti i druge opće akte, te osnivati i imenovati odgovarajuća povjerenstva, kada je to potrebno radi rješavanja pojedinih pitanja, u skladu sa zakonom i ovim statutom.

(3) Skupština može razmatrati svako pitanje iz djelokruga drugih tijela Komore i odlučivati o njemu.

(1) Skupština ima pravo opozvati članove tijela Komore koje ona bira i u tom slučaju dužna je odmah izabrati nove.

(2) Kad se isprazni mjesto u tijelu Komore, na prvoj sljedećoj sjednici Skupština će izabrati novog člana.

(1) Rad Skupštine se odvija prema Poslovniku o radu Skupštine.

(1) Upravni odbor čine po tri člana svakoga strukovnog razreda izabranih na sjednici razreda te predsjednici razreda i njihovi zamjenici.

(2) Predsjednici razreda i njihovi zamjenici članovi su upravnog odbora po položaju.

(3) Upravnim odborom predsjedava predsjednik Komore koji je po položaju član Upravnog odbora.

(4) Manat članova Upravnog odbora traje četiri godine, odnosno do izbora novih članova.

Upravni odbor, pored određenog Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu:

1. donosi opće akte Komore za čije je donošenje ovlašten Zakonom i ovim statutom,

2. imenuje Odbor za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenik ovlaštenih inženjera, na prijedlog strukovnog razreda,

3. Izdaje prethodne suglasnosti projektantskim društvima o suglasnosti ugovora o osnivanju sa zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore,

4. donosi rješenje o zabrani rada projektantskog društva sukladno odredbama Zakona o gradnji,

5. donosi rješenje o mirovanju i prestanku članstva u Komori,

6. izdaje odobrenje za obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora arhitektima i inženjerima stranim državljanima sukladno odredbama Zakona o gradnji,

7. postavlja privremene zamjenike i preuzimatelje ureda kada je to ovim statutom određeno,

8. izvršava odluke o kažnjavanju zbog težih i lakših povreda dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera te pravomoćne presude stegovnog suda,

9. razmatra ugovore o osnivanju projektanskih društava i ugovore o osnivanju zajedničkih ureda,

10. utvrđuje najviši iznos troškova stegovnog postupka,

11. utvrđuje visinu novčanog iznosa kojim može raspolagati predsjednik Komore,

12. sastavlja godišnje proračuna i završne račune Komore i podnosi ih na odobrenje Skupštini,

13. upravlja financijskim poslovanjem Komore,

14. odlučuje o učlanjanju Komore u međunarodne udruge i druge organizacije arhitekata i/ili inženjera, te imenuje predstavnika Komore u tim udrugama odnosno organizacijama,

15. brine za unapređenje suradnje s komorama u drugim zemljama te s odgovarajućim stručnim i profesionalnim udrugama u inozemstvu,

16. imenuje uredništvo te glavnog i odgovornog urednika glasila Komore,

17. prima i odobrava izvješća predsjednika Komore,

18. utvrđuje izvješće Ministarstva o radu Komore i o stanju u arhitektonskoj i inženjerskoj djelatnosti,

19. obavlja poslove općeg značenja za arhitektonsku i inženjersku djelatnost,

20. prati rad ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih inženjera i kandidata za upis u Imenik, te zajedničkih ureda i projektantskih društava i poduzima mjere za ispravno obavljanje tog rada,

21. utvrđuje program trajnog stručnog usavršavanja arhitekata i inženjera i kandidata za upis u Komoru i nadzire provedbu tog programa,

22. obavlja ostale poslove određene zakonom, ovim statutom te drugim općim aktima Komore,

23. obavlja sve ostale poslove koji nisu u djelokrugu ostalih tijela Komore.

(1) Upravni odbor sastaje se na poziv predsjednika Komore na redovite sjednice svakog mjeseca, osim tijekom srpnja i kolovoza. U slučaju potrebe može se zakazati i izvanredna sjednica (članak 10. stavak 3. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu).

(2) U pozivu za sjednice mora biti naznačeno mjesto i vrijeme održavanja te dnevni red sjednice.

(3) Upravni odbor može donositi pravovaljane odluke ako su sjednici nazočna najmanje po tri člana iz svakog razreda. Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova, ako ovim Statutom nije drukčije određeno.

Iznimno, od odredbe članka 52. stavka 3. ovog Statuta Upravni odbor natpolovičnom većinom članova iz svakog razreda:

1. utvrđuje prijedloge Statuta, Kodeksa strukovne etike i Pravilnika o cijenama usluga,

2. odlučuje o učlanjenju Komore u međunarodne udruge i druge organizacije arhitekata i/ili inženjera, te imenuje predstavnike Komore u tim udrugama odnosno organizacijama

3. utvrđuje visinu novčanog iznosa kojim može raspolagati predsjednik Komore

4. donosi opće akte Komore za čije je donošenje ovlašten zakonom i ovim Statutom

5. utvrđuje izvješće Ministarstvu o radu Komore i o stanju u arhitektonskoj i inženjerskoj djelatnosti

6. odobrava izvješća predsjednika Komore.

Prateći rad ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera, zajedničkih ureda, projektantskih društava i drugih pravnih osoba registriranih za poslove projektiranja i stručnog nadzora, Upravni odbor je ovlašten:

1. dati potrebne upute i upozorenja te donositi odluke u svezi s tim radom

2. tražiti od ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera, zajedničkih ureda, projektantskih društava i drugih pravnih osoba koje nisu osnovane kao projektantsko društvo neposredno ili posredovanjem strukovnih razreda obavijesti i podatke koji se odnose na obavljanje njihova rada

3. poduzimati potrebne mjere radi uklanjanja međusobnih nesuglasica ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera s obzirom na njihov rad.

(1) Upravni odbor brine se za stalno stručno usavršavanje ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih inženjera i kandidata za upis u Komoru:

1. organiziranjem savjetovanja, seminara, tečajeva, predavanja, tribina, okruglih stolova i sl.

2. izdavanjem časopisa, knjiga i drugih tiskovina.

(2) Oblik stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka Upravni odbor može organizirati i provoditi u suradnji s pojedinim strukovnim razredima, Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, drugim državnim tijelima, tijelima lokalne samouprave i uprave, fakultetima i drugim stručnim i znanstvenim ustanovama, zakladama, strukovnim i profesionalnim udrugama, trgovačkim društvima itd.

(3) Razne oblike stalnog stručnog usavršavanja Upravni odbor može organizirati i ostvarivati i u suradnji s inozemnim komorama arhitekata i/ili inženjera i drugim strukovnim udrugama odnosno organizacijama.

(1) Nadzorni odbor ima predsjednika i dva člana, koje bira Skupština.

(2) U Nadzorni odbor ne mogu biti birani članovi Skupštine i Upravnog odbora.

(3) Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine, odnosno do izbora novih članova.

(1) Nadzorni odbor dužan je najmanje dva puta godišnje pregledati novčano poslovanje Komore i završni račun. O svom radu podnosi izvješće svake godine Skupštini Komore i predlaže davanje razrješnica starom Upravnom odboru prigodom izbora novog.

(2) Upravni odbor, predsjednik i druga tijela Komore dužni su dati Nadzornom odboru potrebne podatke u svezi s njihovim poslovanjem.

(1) Predsjednika Komore i četiri zamjenika predsjednika bira Skupština iz reda članova Skupštine koji su istodobno i članovi Upravnog odbora na vrijeme od godinu dana.

(2) Predsjednik Komore ne može istovremeno biti i predsjednik ili zamjenik predsjednika jednog od strukovnih razreda.

(1) Predsjednik Komore:

1. saziva sjednice Skupštine i Upravnog odbora te im predsjeda

2. predstavlja i zastupa Komoru

3. priprema izvješće Komore Ministarstvu o radu Komore i o stanju u arhitekturi i inženjerskoj djelatnosti,

4. odobrava isplatu iz blagajne Komore do iznosa kojeg je odredio Upravni odbor i raspolaže njima

5. svojim potpisom ovjerovljuje imenike i upisnike Komore

6. obavlja druge poslove predviđene zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore te poslove koje mu povjeri Upravni odbor,

(2) Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini Komore i Upravnom odboru Komore.

Predsjednik je dužan o svom radu između dvije sjednice izvijestiti Upravni odbor Komore na prvoj sjednici.

Spriječenog predsjednika zamjenjuje s istim ovlastima jedan od dopredsjednika kojeg odredi predsjednik.

(1) Strukovni razred čine članovi Komore određene struke.

(2) Članstvo u strukovnom razredu određuje se prema upisu arhitekata i inženjera u imenike koje vodi Komora.

(1) Strukovni razredi donose svoja pravila, koja stupaju na snagu kad ih odobri Upravni odbor Komore.

(2) Pravilima iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuje ustrojstvo i rad razreda, prava i obveze članova razreda, te druga pitanja od interesa za rad razreda u skladu s odredbama zakona, ovog Statuta, Kodeksa strukovne etike i drugim općim aktima Komore.

(1) Tijela razreda su predsjednik razreda i odbor razreda.

(2) Predsjednik razreda ima zamjenika.

(3) Predsjednika razreda i njegova zamjenika bira razred na svojoj sjednici, na vrijeme od dvije godine.

(4) Odbor razreda čine dvadesetijedan član razreda, izabrani na sjednici razreda, na vrijeme od četiri godine. Nadležnost i način rada odbora utvrđuje se pravilima razreda.

(5) Odborom razreda predsjedava predsjednik razreda.

(1) Redovita sjednica razreda održava se svake godine, a saziva je i predsjeda joj predsjednik razreda.

(2) Predsjednik razreda saziva na svoj poticaj ili na zahtjev Odbora razreda ili najmanje četvrtine ukupnog članstva razreda izvanrednu sjednicu razreda.

(3) Sjednica razreda se može održati i donositi pravovaljane odluke ako joj je nazočna većina svih članova.

(4) Na sjednici razreda odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

(5) Na sjednicama razreda odlučuje se o svim pitanjima djelovanja i organiziranja pojedine struke.

(1) Stegovni sud nezavisno je tijelo Komore koje odlučuje o težim povredama dužnosti i ugleda arhitekata ili inženjera što ih počine ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.

(2) Stegovni sud odlučuje o žalbama protiv odluka Stogovnog vijeća donesenih u prvom stupnju.

(1) Predsjednika, njegova zamjenika i suce Stegovnog suda bira i razrješuje Skupština Komore.

(2) Član Stegovnog suda smatra se razriješenim dužnosti ako za njegovo razrješenje glasuje natpolovična većina svih članova Skupštine.

(3) Članu Stegovnog suda o čijem se razrješenju odlučuje mora biti omogućeno da se prije sjednice Skupštine na kojoj će se odlučivati o njegovu razrješenju pravodobno upozna sa zahtjevom za njegovim razrješenjem, činjenicama na kojima se taj zahtjev temelji i dokazima kojima se te činjenice potkrepljuju. Mora mu biti omogućeno da se na sjednici Skupštine izjasni o zahtjevu za razrješenje.

(1) U sudovanju stegovni suci su nezavisni i sude po zakonu, Statutu Komore te Kodeksu strukovne etike.

(2) Ako ovim Statutom nije drukčije određeno, u stegovnom postupku na odgovarajući se način pirmjenjuju odredbe skraćenog kaznenog postupka, osim pravila o dovođenju, obećanju okrivljenika da neće napustiti boravište, jamstvo o pritvoru, pretrazi stana i osoba, pravovremenom preuzimanju predmeta, postupanju sa sumnjivim stvarnim i imovinsko pravnom zahtjevu.

(3) U postupku pred Stegovnim vijećem javnost je isključena.

(1) Radom Stegovnog suda rukovodi njegov predsjednik. Ako je on spriječen, zamjenjuje ga njegov zamjenik.

(2) Stegovni sud sudi u vijećima u sastavu od predsjednika vijeća i dva člana. Sastav vijeća i redoslijed po kojemu će im se predmeti dodjeljivati utvrđuje Stegovni sud na početku svake godine svog mandata.

(3) Vijeće odlučuje većinom glasova.

Stegovni sud:

1. sudi za teže povrede dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera

2. odlučuje o žalbama protiv odluke Stegovnog vijeća o lakšim povredama dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera

3. odlučuje o prijedlogu stegovnog tužitelja za obustavu disciplinskog postupka, nakon podignute optužnice

4. obavlja i ostale poslove određene zakonom i ovim Statutom.

(1) U postupku pred Stegovnim sudom okrivljeni ima pravo uzeti branitelja.

(2) Vijeće može iznimno odrediti obvezatno sudjelovanje branitelja u postupku kad smatra da je to u interesu okrivljenog, a okrivljeni nije sam uzeo branitelja.

(3) Predsjednik Stegovnog suda i stegovni tužitelj Komore ne mogu biti branitelji u stegovnim postupcima pred Stegovnim sudom Komore.

Viši stegovni sud nezavisno je tijelo Komore, koje odlučuje o žalbama protiv odluka Stegovnog suda Komore donesenih u prvom stupnju, a obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim Statutom.

(1) Predsjednika, njegove zamjenike i suce Višeg stegovnog suda bira i razrješava dužnosti Skupština Komore.

(2) Na postupak razrješenja člana Višeg stegovnog suda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člnaka 67. stavka 2. i 3. ovog Statuta.

(1) Radom Višeg stegovnog suda rukovodi njegov predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti zamjenjuje ga njegov zamjenik.

(2) Viši stegovni sud sudi u vijećima, koja se sastoje od predsjednika vijeća i dva člana. Sastav vijeća i redoslijed po kojem im se dodjeljuju prednosti utvrđuje Viši stegovni sud na početku svake godine svog mandata.

Odredbe članka 68. i 71. ovog Statuta primjenjuju se i na postupak pred Višim stegovnim sudom.

(1) Za lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju pred stegovnim vijećima koja se sastoje od tri člana. Članove stegovnih vijeća bira Upravni odbor Komore.

(2) O žalbama protiv odluka stegovnih vijeća odlučuje Stegovni sud.

(1) Stegovnog tužitelja i njegove zamjenike bira i razrješava dužnosti Skupština Komore.

(2) Stegovni tužitelj vodi poslove osobno ili ih vodi preko zamjenika, koji su se u svom radu dužni pridržavati njegovih uputa.

(3) Stegovni tužitelj ne smije biti član Upravnog odbora ili Nadzornog odbora Komore.

(1) Strukovni razred radi unapređivanja rada članova koji obavljaju određene poslove može na području jedinice lokalne samouprave imati područni odbor.

(2) Područni odbor može se osnovati za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave.

(3) Odluku o osnivanju područnog odbora donosi razred na svojoj sjednici uz prethodnu suglasnost Upravnog odbora Komore.

(4) Djelokrug i program rada područnog odbora utvrđuje Odbor razreda.

(1) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti o sukladnosti ugovora o osnivanju projektantskog društva prema zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore treba priložiti primjerak ugovora o osnivanju društva.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog članka Upravni odbor dužan je odlučiti u roku trideset dana.

(3) Troškove postupka za izdavanje suglasnosti snosi podnositelj zahtjeva.

Radi ispitivanja ugovora o osnivanju projektantskih društava, i ugovora o osnivanju zajedničkog ureda, te radi nadzora nad provedbom tih ugovora, Upravni odbor ovlašten je imenovati povjerenstva za pojedine slučajeve ili za određeno vrijeme. Upravni odbor ovlašten je u istu svrhu pribaviti i stručna mišljenja istaknutih stručnjaka izvan Komore.

(1) Za povredu dužnosti i ugleda arhitekata ili inženjera ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju po odredbama Zakona, ovog Statuta i Kodeksa strukovne etike.

(2) Za teže povrede dužnosti i ugleda arhitekta i inženjera ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju pred Stegovnim sudom Komore.

(3) Za lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekta i inženjera ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju pred Stegovnim vijećem.

Teža povreda dužnosti i ugleda arhitekata ili inženjera postoji:

1. ako arhitekti ili inženjer unatoč zakonskim smetnjama ishodi upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno ovlaštenih inženjera,

2. ako počini kazneno djelo koje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnje obavljanje arhitektonske i inženjerske djelatnosti,

3. ako za vrijeme mirovanja članstva u komori obavlja arhitektonske i inženjerske poslove ili ako tu mjeru izigra na bilo koji način,

4. ako protivno zakonu i ovlastima koje ima u pružanju stručne usluge posreduje kod određenih tijela ili pravnih osoba koje obavljaju javnu službu ili ako istupa nedostojno i protivno ovlastima,

5. ako nesavjesno obavlja arhitektonske i inženjerske poslove ili nestručno savjetuje i zastupa investitora,

6. ako obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću,

7. ako protivno zakonu rabi strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer u složenici sa strukovnim smjerom,

8. ako obavlja poslove protivno stručnom smjeru,

9. ako nesavjesno obavlja poslove oko preuzimanja ureda,

10. ako sklopi ili izvrši poslove ispod cijene propisane Pravilnikom o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera

11. ako dobivanje poslova uvjetuje pogodnostima, poslovnim ili administrativnim, osobno ili preko posrednika

12. ako prodaje ranije napravljene projekte ili gotove projekte iz kataloga

13. ako drugim arhitektima propiše način ili uvjete oblikovanja, upotrebu materijala i stilska obilježja ili na drugi način ograniči stvaralačku slobodu

14. ako investitoru, na štetu drugog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, prikazuje greške ili predlaže izmjene u projektu

15. ako protivno odredbama Kodeksa strukovne etike preuzme posao koji je ugovorio drugi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer

16. ako u slučaju preuzimanja projekta, ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenama

17. ako konkurira cijenama nižim od propisanih ili kod određivanja cijene upotrijebi netočne podatke

18. ako naplati manje od svote ugovorene na temelju Pravilnika o cijenama usluga ili sklopi ugovor s netočnim podacima

19. ako poslove projektiranja ponuđene s građevnim radovima ne iskaže odvojeno

20. ako primi ili traži proviziju

21. ako sudjeluje na natječaju bez potrebne suglasnosti Komore

22. ako povrijedi anonimnost na natječaju

23. ako kao zaposlenik u pravnoj osobi ne poštuje akte Komore ili o njihovoj povredi ne obavijesti Komoru

24. ako protivno propisima traži i primi nagradu od investitora za obavljenu stručnu uslugu,

25. ako traži ili pribavlja poslove na nedostojan način ili ako potpisuje projekte, stručna mišljenja i sl. izrađene od neovlaštene osobe,

26. ako ne poštuje autorska prava,

27. ako protivno Zakonu o gradnji ima više od jednog ureda,

28. ako ne izvršava materijalne obveze koje proistječu iz članstva u Komori,

29. ako teže povrijedi svoje dužnosti u tijelima upravljanja ili prema tijelima Komore,

30. ako preseli ured protivno odredbama ovog Statuta ili ako u roku ne obavijesti Komoru o promjeni sjedišta ili imena ureda, odnosno ako u roku ne obavijesti Komoru o promjenama nastalim tijekom obavljanja arhitektonskih ili inženjerskih poslova,

31. ako teže povrijedi odredbe zakona, ovog Statuta ili Kodeksa strukovne etike o radu zajedničkog ureda ili projektantskog društva.

Težom povredom ugleda ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera smatra se i ponašanje i rad arhitekta odnosno inženjera u privatnom životu ako se tim ponašanjem i radom narušava ugled arhitektonske ili inženjerske djelatnosti.

(1) Novčane kazne zbog lakših povreda dužnosti arhitekta ili inženjera može se izreći ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna.

(2) Novčana kazna zbog težih povreda dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera može se izreći ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru u iznosu od 5,000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Ako se izriče jedinstvena kazna za više povreda dužnosti i ugleda arhitekta i inženjera utvrđeni iznos ukupne jedinstvene novčane kazne ne smije premašiti za lakše povrede iznos od 3.000,00 kuna, a za teže povrede iznos od 15.000,00 kuna.

(1) Stegovni sud može presudom odlučiti da se pravomoćna odluka donesena u postupku protiv ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera objavi u glasilu Komore.

(2) Nakon pravomoćnosti oslobađajuće presude ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer protiv kojeg se vodi stegovni postupak ima pravo tražiti da se u glasilu Komore objavi presuda kojom je oslobođen.

Pri određivanju stegovne mjere za težu povredu dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera Stegovni sud uzima u obzir sve okolnosti o kojima ovisi vrsta i visina kazne, a osobito štetne posljedice koje su nastale, iz kojih je pobudio teže povrede izvršenja te prijašnju stegovnu osuđivanost. Pri izricanju novčane kazne uvažavaju se i imovinske prilike stegovno okrivljenog.

(1) Ako je za težu povredu izrečena novčana kazna u presudi se određuje rok plaćanja, koji ne može biti kraći od petnaest dana ni duži od tri mjeseca.

(2) U opravdanim slučajevima Stegovni sud može dopustiti da se novčana kazna isplati u obrocima. U tom slučaju Sud odobrava način otplaćivanja i rok isplate koji ne može biti duži od godine dana.

(3) Novčana kazna i troškovi stegovnog postupka naplaćuje se u korist Komore za unapređenje arhitektonske i inženjerske djelatnosti.

(1) O presudama Stegovnog suda ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru Komora je dužna obavijestiti Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.

(2) Ako je pravomoćnom presudom Stegovnog suda ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru izrečena stegovna kazna gubitka prava na obavljanje poslova, Komora je dužna, osim Ministarstva, o tome obavijestiti i nadležno tijelo državne vlasti za poslove prostornog uređenja i graditeljstva na području kojeg je ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer imao sjedište ureda odnosno na području Republike Hrvatske.

Stegovni postupak pokreće stegovni tužitelj kada primi prijavu ili nađe da postupak treba pokrenuti po službenoj dužnosti.

(1) Stegovni postupak pokreće se dostavljanjem prijave odnosno prijedloga prijavljenom s pozivom da se pisano očituje u roku od 15 dana.

(2) Stegovni tužitelj može tijekom cijelog prethodnog postupka saslušati okrivljenog.

(3) Stegovni tužitelj ovlašten je poduzimati i druge radnje da bi utvrdio činjenice koje terete okrivljenog ili mu koriste.

(4) Kad se pokaže potreba za dodatnim obrazloženjem prijave ili za očitovanjem prijavitelja, stegovni tužitelj poziva prijavitelja da prijavu dodatno obrazloži ili da se očituje u roku ne kraćem od trideset dana te ga u tom pozivu upozorava da će, ako ne udovolji pozivu, u naznačenom roku prijavu odbaciti.

Protiv ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera kojem je prestalo pravo na obavljanje poslova jer se odrekao obavljanja poslova ili ga nije obavljao ili mu članstvo miruje mogu se izreći stegovne mjere ako je postupak pokrenut prije nego što je doneseno rješenje o prestanku obavljanja poslova, odnosno o mirovanju.

(1) Stegovni tužitelj, pošto provede potrebne izviđaje, ako utvrdi da se radi o težoj povredi, podiže optužnicu.

(2) Slučajeve lakših povreda stegovni tužitelj ustupa na rješavanje Stegovnom vijeću.

(1) Predsjednik vijeća Stegovnog suda, pošto primi optužnicu, saziva Stegovno vijeće u sastav u kojeg pored predsjednika ulaze i dva suca.

(2) Stegovno vijeće

1. obustavlja postupak ako utvrdi da djelo koje je predmet optužbe nije teža povreda ili da postoje okolnosti koje isključuju stegovnu odgovornost ili da nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv da je učinio povredu koja je predmet optužbe,

2. ustupa predmet stegovnom vijeću Upravnog odbora Komore ako smatra da se radi o lakšoj povredi ugleda i dužnosti arhitekta ili inženjera,

3. vraća optužnicu stegovnom tužitelju sa zahtjevom da dopuni optužnicu ako ustanovi da je ta dopuna potrebna,

4. može odlučiti da postupak prekine do pravomoćnog završetka kaznenog postupka ako je protiv okrivljenika pokrenut kazneni postupak za isto djelo.

(3) U slučajevima iz stavka 2. točke 1., 2., i 4. ovog članka vijeće dostavlja rješenje okrivljeniku i stegovnom tužitelju. Protiv takva rješenja iz stavka 2. točke 1. i 4. stegovni tužitelj može izjaviti žalbu Višem stegovnom sudu Komore.

(1) Ako vijeće ne donese nijedno od rješenja iz članka 93. ovog Statuta, predsjednik vijeća zakazuje stegovnu raspravu.

(2) U pozivu na raspravu okrivljeniku se dostavlja optužnica. Ako je obrana obvezatna, okriviljenik se poziva da izabere branitelja i da o tome obavijesti sud najkasnije osam dana prije zakazane rasprave. Ako okrivljenik ne imenuje branitelja do tog roka, postavlja mu ga Sud po službenoj dužnosti.

Rasprava se može održati u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika koji svoj izostanak nije opravdao, a saslušan je u prethodnom postupku ili mu je bilo omogućeno da u prethodnom postupku iznese svoju obranu.

Stegovne rasprave održavaju se redovito u sjedištu Komore.

Tijekom rasprave vijeće može donijeti bilo koje rješenje od navedenih u članku 93. ovog Statuta.

(1) Nakon provedene rasprave vijeće Stegovnog suda donosi presudu, kojom se okrivljenik:

1. proglašava krivim ili

2. oslobađa optužbe ako se utvrdi da djelo koje je predmet optužbe nije teža povreda dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera, ili ako postoje okolnosti koje isključuju stegovnu odgovornost, ili ako nema dokaza da je okriviljenik povredu izvršio, ili se utvrdi da djelo nije učinio.

(2) Stegovni sud donosi presudu kojom se optužba odbija ako stegovni tužitelj odustane od optužnice ili ako utvrdi da je nastupila zastara gonjenja.

U presudi kojom se okrivljeni proglašava krivim vijeće Stegovnog suda navodi:

1. djelo za koje se utvrđuje krivim te činjenice i okolnosti koje čine težu povredu ugleda i dužnosti arhitekta ili inženjera

2. mjeru koja je okrivljeniku izrečena.

(1) Stegovnom odlukom sud odlučuje i o snošenju troškova postupka.

(2) Stegovni sud može troškove postupka odrediti i u paušalnom iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka.

Pisani otpravak presude Stegovnog suda dostavlja se okrivljeniku, njegovu branitelju, stegovnom tužitelju i ministru nadležnom za graditeljstvo, a pravomoćna presuda Komori i prijavitelju.

(1) Protiv presude Stegovnog suda dopušten je priziv Višem stegovnom sudu u roku od 15 dana.

(2) Pravo na priziv ima okrivljenik, njegov branitelj, stegovni tužitelj i ministar nadležan za graditeljstvo.

(3) Primjerak priziva dostavlja se protivnoj stranci, koja može dati odgovor u roku od 8 dana.

(4) Viši stegovni sud odlučuje u sjednici vijeća od tri člana.

(5) Viši stegovni sud može potvrditi, preinačiti ili ukinuti presudu Stegovnog suda.

(6) Odluka Višeg stegovnog suda dostavlja se svim osobama odnosno strankama navedenim u stavku 2. ovoga članka, te prijavitelju.

(1) Izviđaje u postupku izricanja mjera zbog lakših povreda, vodi član Stegovnog vijeća Komore kojeg odredi predsjednik vijeća.

(2) Okrivljeniku se prije donošenja odluke omogućuje da dade svoju obranu.

(3) Protiv rješenja Stegovnog vijeća može se izjaviti žalba ako je okrivljeniku izrečena stegovna mjera. žalbu može izjaviti samo okrivljenik, i to u roku od 15 dana.

(4) O žalbi odlučuje Stegovni sud Komore u vijeću od tri člana u nejavnoj sjednici. Odluka vijeća je konačna.

(5) U postupku pred Stegovnim vijećem Komore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Statuta o stegovnom postupku zbog teže povrede ugleda i dužnosti arhitekata ili inženjera, ako odredbama ovog članka nije što drugo predviđeno.

(1) Zastara progona prekida se podnošenjem prijave Komori i odlukom mjerodavnih tijela Komore o pokretanju postupka.

(2) Zastara progona i zastara ovrhe kazne nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruki rok predviđen za zastaru progona i za zastaru ovrhe kazne.

(3) Ako je stegovni okrivljenik istom povredom izvršio i kazneno djelo, zastara progona prekida se do pravomoćnog završetka kaznenog postupka, a nakon toga stegovni se postupak nastavlja.

(1) Za obavljanje stručnih, administrativnih pomoćnih i drugih poslova Komora ima stručnu službu.

(2) Stručnu službu čini tajnik Komore (administrativni tajnik) i potreban broj administrativnih djelatnika stalno zaposlenih.

(3) Stručnom službom rukovodi tajnik Komore. Tajnik Komore je osoba s visokom stručnom spremom.

(4) Tajnika Komore na osnovi natječaja izabire Upravni odbor.

(1) Stručna služba Komore treba odgovarati potrebama i zahtjevima članova i omogućavati stručno, kvalitetno, pravovremeno i odgovorno izvršavanje zadaća. Komora prema Zakonu o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i ovom Statutu.

(2) Rad stručne službe uređuje se pravilnikom koji donosi Upravni odbor.

(1) Komora ima svoje glasilo.

(2) U glasilu se objavljuju stručni i znanstveni radovi iz područja arhitektonske i inženjerske djelatnosti te službeni akti i obvijesti Komore.

(3) Glasilo primaju svi članovi Komore.

(1) Članove uredništva, glavnog i odgovornog urednika i urednika glasila imenuje Upravni odbor na vrijeme od tri godine.

(2) Članovi uredništva, glavni i odgovorni urednik te urednik odgovaraju za svoj rad Upravnom odboru.

(1) Financijsko poslovanje Komore obavlja se na osnovi godišnjeg proračuna prihoda i rashoda, koji odobrava Skupština.

(2) Proračunski prihodi Komore jesu:

1. upisnina ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera

2. članarina ovlaštenih arhitekata i inženjera

3. ostali prihodi i davanja

(3) Izvanredni prihodi Komore jesu:

1. novčane stegovne kazne

2. različiti izvanredni prihodi.

(1) Komora koristi svoja sredstva za ostvarivanje zadataka Komore utvrđenih Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Zakonom o gradnji, Zakonom o prostornom uređenju i ovim Statutom.

(2) Upravni odbor može odobriti uporabu sredstava Komore i za druge opravdane svrhe ili potrebe.

(1) Financijsko poslovanje Komore registrira se na osnovnom i posebnim računima.

(2) Na osnovnom računu registrira se financijsko poslovanje Komore.

(3) Na posebnim računima registrira se financijsko poslovanje razreda.

(1) Prihodi iz članka 109. ovoga Statuta izvorno se registriraju na posebnim računima razreda.

(2) Dio prihoda za poslovanje Komore kao cjeline prenosi se s posebnih računa razreda na osnovni račun.

(3) Visinu sredstava iz prethodnog stavka utvrđuje Skupština Komore godišnjim proračunom.

Odluku o osobama ovlaštenim za raspolaganje novčanim sredstvima Komore donose:

- Upravni odbor Komore za novčana sredstva na osnovnom računu Komore,

- Odbori razreda za novčana sredstva na posebnim računima razreda.

(1) Komora ima svoj grb, koji utvrđuje Skupština.

(2) Pečati i žigovi Komore okruglog su oblika, promjera 38 mm, s natpisom: Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu - Zagreb.

(3) Pečati za tintu mogu se otiskivati u crnoj, tamnoplavoj i ljubičastoj tinti.

(4) Žig izrađen od kovine otiskuje se u crvenom vosku.

(5) Komora ima i suhi žig.

(1) Imenici, upisnici i spisi koji se odnose na pojedine ovlaštene arhitekte, odnosno ovlaštene inženjere čuvaju se trajno, dok se ostali spisi čuvaju deset godina.

(2) Upravni odbor može donijeti posebnu odluku o pohrani spisa Komore.

(1) Predsjednika Komore, Upravni odbor i Nadzorni odbor izabrat će Osnivačka skupština.

(2) Opće akte iz članka 21. stavak 2. i članka 22. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu i članka 47. ovog Statuta Skupština će donijeti na izvanrednoj sjednici u roku od šest mjeseci od dana održavanja osnivačke sjednice.

Tumačenje pojedinih odredaba ovog Statuta daje Skupština Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Ovaj Statut stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Broj: 002
Zagreb: 16. travnja 1999.